John Boyne: "Dječak u prugastoj pidžami"

Kad se Bruno vrati kući iz škole jedan dan, on otkriva da su njegovi predmeti pakirani u sanduke. Njegov otac je dobio promaknuće i obitelj se mora iseliti iz svoje kuće u novu kuću daleko, daleko, tamo gdje nema nikoga za igru i gdje se nema ništa za raditi.Visoka ograda se proteže koliko oko može vidjeti i odvaja ga od čudnih ljudi koje on može vidjeti u daljini. No Bruno je istraživač i odluči da mora biti više u ovaj opustjeli. Dok istražuje njegovu novu sredinu, upoznaje drugog dječaka čiji je život i okolnosti vrlo različite naspram njegove vlastite, i njihovi sastanci rezultiraju prijateljstvom koje ima razorne posljedice.

S.J. Parris: "Krug Heretika"

"Živopisan i očaravajući povijesni triler s radnjom smještenom u elizabetanskoj Engleskoj i s glavnim likom Giordanom Brunom, filozofom, znanstvenikom i špijunom, svidjet će se svim obožavateljima C. J. Sansoma i Imena ruže."

S.J. Parris je pseudonim Stephanie Merrit. Rođena je u Surreyu 1974., a radila je kao kritičar i kolumnist za mnoge novine i časopise, kao i za radio i televiziju. Trenutačno piše za Observer.

Engleska, 1583. Zemlja preplavljena paranojom i zavjerama – ali sigurno utočište za radikalnog redovnika u bijegu. Giordano Bruno, sa svojim teorijama o astronomiji i izvanzemaljskom životu, pobjegao je pred inkvizicijom na dvor Elizabete I. Ovdje privlači pažnju Francisa Walsinghama, glavnog špijuna i zakletog neprijatelja katoličkih zavjerenika. Bruna u tajnosti šalju u Oxford, čije se sveučilište smatra leglom katoličke disidencije. Bruno ubrzo biva uvučen u fakultetske intrige, a pozornost mu odvlači i prekrasna mlada žena. Nedugo zatim istražuje niz stravičnih ubojstava, a uz svako od njih vezano je pismo koje sadrži tragove. Iz pisama se može zaključiti da je svaka od tih žrtava kriva za herezu. 

Harper Lee: "Ubiti pticu rugalicu"

Ovo je roman koji ulijeva optimizam, ali ne i idealistička slika svijeta. Roman koji govori da je svijet ružan, ali da postoje ljudi koji vjeruju u mogućnost da postane bolji.

Ubiti pticu rugalicu je priča ispričana kroz lik djevojčice Scout, koja odrasta u malom mjestu Maycomb, u Alabami. Radnja je smještena u 1930-te godine i na američki Jug – teme kojima se bavi nameću se same od sebe, rasizam, poimanje dobra i zla, herojstva i kukavičluka, siromaštva, bijede, čarolije djetinjstva otkrivaju nam se malo pomalo, kao i gorka spoznaja da svijet nije pravedan i da pravda nije uvijek očita. Glavni junaci ove priče, mala Scout, njen brat Jem i njihov prijatelj Dill proživljavaju tipične dječje avanture, ali kroz njih i otkrivaju svijet oko sebe, svijet odraslih koji im se ne svida. Opisi djetinjstva u malom gradu, dječjih avantura, tajni i misterija koje skriva susjedno dvorište svakoga mogu podsjetiti na vlastite djetinje zgode, a suđenje mladom crncu optuženom za zločin koji očito nije počinio nadvija se nad njihovo djetinjstvo i oni upoznaju prve ružne strane svijeta odraslih.

Ransom Riggs: "Dom gospođice Peregrin za čudnovatu djecu"

Nevidljivi dječak, blizanke koje razgovaraju bez riječi, djevojčica koja hoda a da stopalima ne dodiruje tlo samo su neki od likova ovoga neobičnog romana.

Život šesnaestogodišnjeg Jacoba teče posve mirno te se u njemu ne događa ništa neobično što bi zaokupilo čitateljevu pozornost, sve dok ga ne zadesi strašna i iznenadna djedova smrt. Pokušavajući odgonetnuti prilično sumnjive okolnosti pod kojima se ona zbila, u ruke mu dospije tajnovito pismo koje ga odvodi na daleki velški otok gdje otkriva ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu.
Dok Jacob istražuje napuštene sobe i hodnike u razrušenoj kući, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna. Možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. Koliko se god to činilo nemogućim, možda su nekako još uvijek živa…

Danielle Trussoni: "Angelologija"

Je li moguće sjediniti anđele Biblije i apokrifna evanđelja, mit o Orfeju, srednjovjekovne monahe, obitelj Rockefeller, naciste, redovnice i muzikologiju?

Sestra Evangeline bila je tek djevojka kada ju je otac povjerio Franjevkama od vječnoga klanjanja u unutrašnjosti New Yorka. Sada, u dvadesettrećoj godini, njezino otkriće pisma slavne filantropistice Abigail Rockefeller, pokojnoj nadstojnici samostana sv. Ruže, iz 1943. godine, uvodi Evangeline u tisućljetnu tajnu povijesti, sukob Društva angelologa i nevjerojatno prekrasnih potomaka anđela i ljudi, nefila.

Tajne koje ta pisma skrivaju žudnja su nekad moćnih nefila, koji žele nastaviti vječni rat, srušiti svo dobro u čovječanstvu i zavladati ljudima. Generacija za generacijom angelologa posvetila je svoje živote zaustavljanju pohoda nefila, a njihova zajednička misija, priključivanje kojoj je Evangeline bilo odavno zapisano u zvijezdama, prostire se od idiličnoga samostana na rijeci Hudson do samih vrhova bogatstva mikrokozmosa New Yorka, groblja Montparnasse u Parizu pa do planina Bugarske.

Prvi roman Danielle Trussoni, "Angelologija", za svoju okosnicu ima zle i pale anđele, potomke ljudi i nebeskih stvorenja koji se prvi puta spominju već u Genezi.

Za Trussoni, nefili su prekrasna čudovišta sjajne zlatne puti i širokih bijelih krila kojima je mjesto u kavezima. Kako je jedno od tih čudesnih stvorenja reklo, „anđeo i vrag... jedan je sjena onog drugog“. Moderni nefili su zlobni, sebični, puteni, bogati, ljubomorni na ljude i osvetoljubivi prema Bogu, hladni jedni prema drugima i grubi prema svojim slugama koji pripadaju nižim anđeoskim bićima.

Usred te priče nameće se pitanje jesu li anđeli opipljivi ili su samo gusto koncentrirane nakupine svjetlosti? Ako nemaju ni pupak ni bradavice, kako se razmnožavaju i rađaju? Odgovori na ta i ostala pitanja koja izviru iz ove priče svuda su oko nas.

Evangeline, uz svesrdnu pomoć Verlainea, povjesničara umjetnosti, ulazi u svijet stoljetne borbe protiv nefila – borbe čiji su sudionici nekada bili i njezini pokojni roditelji.

Dan Wells: Trilogija "John Wayne Cleaver"

Dan Wells (1977.) 
Američki je pisac koji se proslavio romanom Ja nisam serijski ubojica. Taj roman o otuđenom tinejdžeru Johnu Wayneu Cleaveru postigao je tako velik uspjeh da je začeo serijal čiji je drugi dio Gospodin Monstrum, a treći Ne želim te ubiti.



Ja nisam serijski ubojica
Kad me vidite već je prekasno…



John je usamljeni tinejdžer koji radi u obiteljskoj mrtvačnici i opsjednut je serijskim ubojicama. Naizgled dobar dečko iz susjedstva, John je zapravo psihopat opasan za okolinu. Svoju mračnu stranu obuzdava pomoću strogih pravila za imitaciju „normalnog“ ponašanja.U njegovu malom gradiću zaredaju se jeziva ubojstva zbo čega je istodobno zgrožen i opčinjen zlodjelima, . Hoće li uspjeti pobijediti moćnog protivnika i svladati čudovište u sebi, neizvjesno je do samoga kraja.









Gospodin Monstrum
Zlo se vratilo...
Spasio je grad od serijskog ubojice i postao lokalni junak, no pakao za Johna Waynea Cleavera tek počinje. Nakon što je okusio krv i oslobodio čudovište u sebi, sve mu je teže obuzdati svoje mračne porive. Stroga pravila koja je sebi postavio i piromanija više nisu dovoljni. Johnova žudnja za ubijanjem sve je jača, a Clayton potresaju nova stravična ubojstva. Vidjevši brutalno izmasakrirana trupla, John odmah posumnja na demona.

Rješavanje misterije i ovaj je put zadnja crta obrane za Johnovu tamnu stranu…

Roman magnetične privlačnosti koji se čita u jednom dahu.









Ne želim te ubiti
Zlo ima lijepo lice...

Zaustavio je serijskog ubojicu i spasio grad od zla, no konačna bitka za Johna Cleavera još nije završena. U okrutnoj demonskoj igri mačke i miša, plijen su opet nevini iz Johnova susjedstva. Mora jednom za svagda zaustaviti demona, a vlastite mračne želje zaključati tako duboko u sebi da nikad ne dobiju priliku da se ostvare. John Cleaver još jednom mora ispuniti svoje poslanje i ubiti ubojicu, a na tom opasnom putu prepunom sumnje, divljaštva i smrti možda pronađe i svoje srce… Posljednji roman iz serijala o tinejdžeru sociopatu koji se svakodnevno bori sa svojim demonima.

Robert Galbraith: "Zov kukavice"

Mozaik knjiga objavila je debitantski kriminalistički roman Roberta Galbraitha "Zov kukavice", koji je premijeru na engleskom jeziku imao u travnju prošle godine, kada je podigao veliku prašinu u svijetu izdavaštva. Knjiga je dobila odlične komentare i preporuke te visoke ocjene na Goodreads (s prosjekom 4,01). Komplimenti su pljuštali sa svih strana, uključujući i one da je riječ o krimiću koji može stati uz bok djelima Ruth Rendell i P. D. Jamesa. 

A Robert Galbraith zapravo je pseudonim J. K. Rowling, svjetski slavne autorice serijala o Harryju Potteru i romana za odrasle Prijevremeni izbori.

Priča je nadasve uzbudljiva: kad se manekenka problematičnog ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom Mayfairu, svi će pretpostaviti da je riječ o samoubojstvu. Međutim, njezin brat ne dijeli opće mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slučajem. Strike je ratni veteran – ranjen i fizički i psihički – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slučaj istrage smrti poznate manekenke učinit će mu se poput pojasa za spašavanje. No, dobar honorar neće biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobičan svijet mlade manekenke, stvari će postajati sve mračnije i Strike će se približiti otkriću šokantne tajne i ući u samo srce opasnosti…

Svjetska je kritika napisala: "Ponekad se pojavi privatni detektiv koji u hipu osvoji maštu javnosti. A ovaj bi to mogao... (Galbraith) vješto oživljava London i oslikava novog junaka." (Daily Mail) „Prštav roman smješten u svijet manekenki, rapera, modnih dizajnera, narkomana i nedopuštenih veza.“ (The Times) "Zanosno i dobro, vještina koja očarava.“ (Mirror)