utorak, 25. ožujka 2014.

Harper Lee: "Ubiti pticu rugalicu"

Ovo je roman koji ulijeva optimizam, ali ne i idealistička slika svijeta. Roman koji govori da je svijet ružan, ali da postoje ljudi koji vjeruju u mogućnost da postane bolji.

Ubiti pticu rugalicu je priča ispričana kroz lik djevojčice Scout, koja odrasta u malom mjestu Maycomb, u Alabami. Radnja je smještena u 1930-te godine i na američki Jug – teme kojima se bavi nameću se same od sebe, rasizam, poimanje dobra i zla, herojstva i kukavičluka, siromaštva, bijede, čarolije djetinjstva otkrivaju nam se malo pomalo, kao i gorka spoznaja da svijet nije pravedan i da pravda nije uvijek očita. Glavni junaci ove priče, mala Scout, njen brat Jem i njihov prijatelj Dill proživljavaju tipične dječje avanture, ali kroz njih i otkrivaju svijet oko sebe, svijet odraslih koji im se ne svida. Opisi djetinjstva u malom gradu, dječjih avantura, tajni i misterija koje skriva susjedno dvorište svakoga mogu podsjetiti na vlastite djetinje zgode, a suđenje mladom crncu optuženom za zločin koji očito nije počinio nadvija se nad njihovo djetinjstvo i oni upoznaju prve ružne strane svijeta odraslih.



utorak, 18. ožujka 2014.

Ransom Riggs: "Dom gospođice Peregrin za čudnovatu djecu"


Nevidljivi dječak, blizanke koje razgovaraju bez riječi, djevojčica koja hoda a da stopalima ne dodiruje tlo samo su neki od likova ovoga neobičnog romana.

Život šesnaestogodišnjeg Jacoba teče posve mirno te se u njemu ne događa ništa neobično što bi zaokupilo čitateljevu pozornost, sve dok ga ne zadesi strašna i iznenadna djedova smrt. Pokušavajući odgonetnuti prilično sumnjive okolnosti pod kojima se ona zbila, u ruke mu dospije tajnovito pismo koje ga odvodi na daleki velški otok gdje otkriva ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu.
Dok Jacob istražuje napuštene sobe i hodnike u razrušenoj kući, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna. Možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. 
Koliko se god to činilo nemogućim, možda su nekako još uvijek živa…

utorak, 11. ožujka 2014.

Danielle Trussoni: "Angelologija"

Je li moguće sjediniti anđele Biblije i apokrifna evanđelja, mit o Orfeju, srednjovjekovne monahe, obitelj Rockefeller, naciste, redovnice i muzikologiju?

Sestra Evangeline bila je tek djevojka kada ju je otac povjerio Franjevkama od vječnoga klanjanja u unutrašnjosti New Yorka. Sada, u dvadesettrećoj godini, njezino otkriće pisma slavne filantropistice Abigail Rockefeller, pokojnoj nadstojnici samostana sv. Ruže, iz 1943. godine, uvodi Evangeline u tisućljetnu tajnu povijesti, sukob Društva angelologa i nevjerojatno prekrasnih potomaka anđela i ljudi, nefila.

Tajne koje ta pisma skrivaju žudnja su nekad moćnih nefila, koji žele nastaviti vječni rat, srušiti svo dobro u čovječanstvu i zavladati ljudima. Generacija za generacijom angelologa posvetila je svoje živote zaustavljanju pohoda nefila, a njihova zajednička misija, priključivanje kojoj je Evangeline bilo odavno zapisano u zvijezdama, prostire se od idiličnoga samostana na rijeci Hudson do samih vrhova bogatstva mikrokozmosa New Yorka, groblja Montparnasse u Parizu pa do planina Bugarske.

Prvi roman Danielle Trussoni, "Angelologija", za svoju okosnicu ima zle i pale anđele, potomke ljudi i nebeskih stvorenja koji se prvi puta spominju već u Genezi.

Za Trussoni, nefili su prekrasna čudovišta sjajne zlatne puti i širokih bijelih krila kojima je mjesto u kavezima. Kako je jedno od tih čudesnih stvorenja reklo, „anđeo i vrag... jedan je sjena onog drugog“. Moderni nefili su zlobni, sebični, puteni, bogati, ljubomorni na ljude i osvetoljubivi prema Bogu, hladni jedni prema drugima i grubi prema svojim slugama koji pripadaju nižim anđeoskim bićima.

Usred te priče nameće se pitanje jesu li anđeli opipljivi ili su samo gusto koncentrirane nakupine svjetlosti? Ako nemaju ni pupak ni bradavice, kako se razmnožavaju i rađaju? Odgovori na ta i ostala pitanja koja izviru iz ove priče svuda su oko nas.

Evangeline, uz svesrdnu pomoć Verlainea, povjesničara umjetnosti, ulazi u svijet stoljetne borbe protiv nefila – borbe čiji su sudionici nekada bili i njezini pokojni roditelji.